Kava – kako utječe na zdravlje?

Crna poput pakla, jaka poput smrti i slatka poput ljubavi… riječi su kojima stara turska poslovica opisuje svima nam poznat napitak- kavu. Ujutro za dobar početak dana, popodne za užitak, malo tko će oprostiti loše napravljenu kavu.

U normalnim količinama pomaže u otklanjanju umora, poboljšava mentalne sposobnosti, ali malo ih je upoznato s činjenicom da je kava bogat izvor antioksidansa, koji pozitivno djeluju na tjelesne funkcije. To naravno ne znači da kava može zamijeniti voće i povrće, ali svakako veseli sve kavoljupce.

Međutim poput mnogih opijata i s kavom treba biti umjeren. Odavno je poznato da glavni sastojak kave – kofein, razvija ovisnost. Masovna konzumacija kave počela je s industrijskom revolucijom i potrebom da se ljudi održe budnima, a danas je sinonim i pozivnica za ugodno druženje.

 Umjereno konzumiranje kave ne šteti, ali ukoliko se uzima velika količina kofeina, tijelo se doslovno „navuče“. Ovisnost o kavi ponekad je tolika da se tijelo bez kave više ne može probuditi. Kako je kofein jak diuretik, izvlači vodu iz tijela,pa je uz kavu uvijek preporučljivo piti vodu. Ukratko sa kavom i kofeinom treba znati.

Koliko je pak opasna govori podatak da ju Međunarodni olimpijski odbor tretira kao uvjetnu drogu, tj. tretira kao doping (limitira nalaz u mokraći natjecatelja). Koncentracija od 12 mg/l je prihvatljiva, ali sve iznad toga nje dopušteno. Oko osam šalica jake kave može “natjerati” nalaz u mokraći na čak 1 000 mg/l!